Elektronička tehnička zaštita dio je cjeline tehnčke zaštite koju drugim dijelom čini grana mehaničke zaštite. Od početka čovječanstva, ljudi su imali potrebu zaštititi svoje živote i svoju imovinu. Arheološki dokazi već iz razdoblja paleolitika svjedoče o oružju koje je imalo svrhu lova i zaštite života. Kroz vjekove ljudi su gradili utvrde s mehaničkim barijerama kako bi se zaštitili od životinjskih predatora ili neprijateljskih plemena ili naroda.

Pokretne barijere poput padajućih vrata ili mostova, jaraka i trapki bile su prve pojave statičke ili dinamičke mehaničke zaštite. Pojavom električne energije, dolazi do razvoja električne zaštite u vojne ili zatvorske svrhe poput električnih ograda i primitivnih relejnih mehanizama. U doba digitalizacije ubrzan razvoj procesorskih logičkih sklopova otvara obzor današnjim suvremenim tehnologijama sustava tehničke zaštite. Elektronička tehnička zaštita danas se kruto segmentirala na sustave kontrole pristupa, protupožarne zaštite i videonadzora koji zajedno čine konglomerat integracijskih rješenja u svrhu čuvanja ljudi i njihove imovine.

Tekst je napisan kao odgovor na težnju impostacije čvrstog standarda znanja tehničke zaštite u vidu pravilnika, tehnologija i njihovih praktičnih primjena.

1. FENOMENOLOGIJA SUSTAVA TEHNIČKE ZAŠTITE

Od nužne potrebe štićenja državnih institucija, bankarskih institucija ili industrije, porastom kriminala rasla je svijest o potrebi integracije sustava sigurnosti u vlastiti život današnjeg čovjeka.

Možemo jednostavno reći da je rast kriminala i rast ekonomskog standarda društva, razmjeran rastu implementacije sustava tehničke zaštite u privatnom i gospodarskom sektoru.

Σkrimen * ΣBDP = ΣnTz

Fenomenologija pokazuje da će države s visokom stopom teških kaznenih djela kao conditio sine qua non implementirati mehaničku zaštitu neovisno o ekonomskoj moći, dok će sjevernije europske države koje su ekonomski i kulturološki na visokom stupnju ulagati najprije u sustave sigurnosti.

Već u ovome fenomenu razilkujemo dvije grane sustava: sigurnost i zaštita. Sigurnosni sustavi podrazumijevaju neposrednu zaštitu života i imovine od pojava kao što su požar, trovanja plinovima, zaštita od poplave i sl., dok zaštitni sustavi podrazumijevaju elektroničku zaštitu imovine i života od nasilnih radnji čovjeka. U tom smislu govorimo o distinkciji sigurnosnih sustava (safety systems) i zaštitnih sustava (secirity systems). Pod elektroničkom tehničkom zaštitom podrazumijeva se zaštita osobe i imovine od neposrednog djelovanja čovjeka.

Globalizacijom koja naglo ekspandira krajem prvog desetljeća 21. stoljeća, dolazi do deprecijacije proizvoda u segmentima videonadzora, protuprovalnih sustava i kontrole pristupa. To je rezultiralo činjenicom da je cijena produkta toliko pala da su sustavi bili sve prihvatljiviji prosječnoj platežnoj moći privatne osobe. Ubrzo se stvara sve veća spoznaja o mogućnostima zaštite i shodno tome interes za ugradnju. Posljedica toga jest razvoj mnogih novih proizvođača i brendova koji će narednih deset godina u kompetativnom trku razviti nebrojene tehnološke mogućnosti sustava zaštite i njezinih komponenata. Zbog toga se danas sve više govori o integraciji sustava tehničke zaštite in se i ekstra-integraciji s pametnim sustavima za upravljanje kućama (smart-house systems).
Dakle, trendovi idu prema tome da siguran dom postane „pametan“ dom.

Razvoj pametnog PLC-a Stevea Jobbsa uobličenog u ergonomski dizajn pametnog telefona pokreće novu industriju nove kompeticije razvojnih programskih inžinjera koji vlastitim inovativnim aplikacijama prodiru u svaki segment čovjeka (gaming, schedule, bussines, health, culture). Na poslijtku aplikacije postaju standard koji se nameće iznad hardvera. Primjerice, harver je 2010. bio „lead“ kvalitete i prodaje sustava, a već će samo 10 godina kasnije čovjek računati s tim da je hardverska kvaliteta neupitan standard, dok će „lead“ za nabavku proizvoda odigrati najkvalitetnija mobilna aplikacija za upravljanje.

Usred jakih globalnih tvrtki tehničke zaštite poput Tyco[1], Johnsons[2] i sl. i velikih brendova DSC, Paradox, Bentel, Visonic, Idis, Vivotek, Avigilom, IQinvision, Hikvision, zahvaljujući poimanju nove logike zahtjeva krajnjeg korisnika, upravo će Ajax svojom prekretnicom logike plasmana postaviti novi standard protuprovalnog sustava tehničke zaštite stavivši „lead“ na aplikaciju pa estetiku sustava podrazumijevajući besprijekornu kvalitetu hardvera proizvoda.

Logika je jednostavna! Sustav mora biti uvijek dostupan i jednostavan za korištenje (aplikacija), brz i čist za montažu (wireless), jednostavno nadziran i servisiran (servis pomoću udaljenog pristupa) i estetski nenametljivog i elegantnog dizajna.

Uskoro većina proizvođača razvija sustave po uzoru:

1. User friendly app
2. Instalattion „just in time“
3. 24/7 support
4. Integracija

Suvremene aplikacije uz primarnu funkciju zaštite u novom obzoru pokušavaju današnjeg korisnika zaigrati izvršnim funkcijama i raznim scenarijima uređaja kojima ću kontrolirati rasvjetu, grijanje, otvoriti klizna vrata dvorišta posjetitelju ili paliti svjetlo u uredskim akvariju i aktivirati hranilicu za kućnog ljubimca dok sam na putu.

Na poslijtku, igra i komfor će zacjelo novom korisniku otvoriti put ka sigurnosti prije nego upozorenje na krimen.

Upravo na taj način će reklame s blistavim zubima prije prodati pastu za zube nego upozorenje stomatologa na karijes.

U suvremeno doba, fenomenologija svijesti privatne osobe o zaštiti sebe i imovine sve više dolazi kroz igru, imidž i socijalni status.

S druge strane, svaka država kroz norme, pravilnike i zakone postavlja određene obligacije za implementaciju sustava tehničke zaštite. Ove obligacije pokreću čitavu industriju tehničke zaštite u profesionalnom smislu. Određene kategorije institucija podložne su osiguranju prema normama temeljem procjene ugroženosti[3].

Zakon je čvrst, ali i podložan progresu uslijed ljudske spoznaje ad bonum comunnae, stoga se organski proširuje kako bi razmjerno svjesti i zahtjevu društva uvijek osigurao adekvatnu zaštitu.

NORME, PRAVILNICI I ZAKONI

Norma[4] predstavlja pravilo prema kojem će se ponašati određene ljudske djelatnosti u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Skup određenih radnji  za postizanje određenog cilja, koje smo postavili kao slijed događaja zovemo procedurom. Dobra procedura je zapravo dobar recept određenog zahtjeva. U svrhu univerzalnog usklađivanja procedura za postizanje istih efekata propisuje se norma. Norme će u smislu zakona obuhvaćati sve ono što zakon partikularno ne može predvidjeti ili obuhvatiti. U svijetu tehničke zaštite, koristit ćemo HRV (Hrvatske norme), EN (europske norme) i  ISO (međunarodne norme).

Zbirka normi nalazi se npr. u Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite, objavljenom u Narodnim novinama 198/2003-3163;  u Zakonu o zaštiti novčarskih institucija, objavljeng u Narodnim novinama 56/15; u Zakonu o privatnoj zaštiti, objavljenog u Narodnim novinamaimovine.

Šira svrha je uvijek usmjerena naravi struke, tj. smanjenju rizika i povećanju zaštite čovjeka i imovine, dok je uska primjena zakona usmjerena na konkretne subjekte podložne određenom zakonu koji regulira primjenu isključivo na naslovnike.

Zakon mora sadržavati elemente:

• Od koga je proglašen
• Za koga je obligatan
• Svrhu ostvarivanja ciljeva
• Pojašnjenje pojmova
• Uređenje odnosa
• Sredstvo kojim proglašava
• Datum proglašenja
• Vrijeme prilagodbe zakonu – od proglašenja do primjene (vacatio legis[5])

Zakon će na prijedlog institucija dobiti nacrt kojeg će s izmjenama ili dopunsma proglasiti Hrvatski sabor, a objaviti Narodne novine.

Budući da se radi o zaštiti čovjeka i imovine, prijedlog zakona o zaštiti temeljem procjena rizika i ugroženosti, a na zahtjev drušvenih udruga, tvrtki i naravne potrebe, predlagat će Ministarstvo unutarnjih poslova.

Podložnici zakona su pravne i privatne osobe.

Dino-Josip Ključarić, mag.theol.
CEO

[1] Tyco International plc bila je tvrtka za sigurnosne sustave osnovana u Republici Irskoj s operativnim sjedištem u Princetonu, New Jersey, Sjedinjene Države (Tyco International (US) Inc.). Tyco International se sastojao od dva glavna poslovna segmenta: sigurnosnih rješenja i zaštite od požara. Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Tyco_International

[2] Johnson Controls International američki je multinacionalni konglomerat sa sjedištem u Irskoj sa sjedištem u Corku, Irska, koji proizvodi protupožarnu, HVAC i sigurnosnu opremu za zgrade. Od sredine 2019. godine zapošljavao je 105 000 ljudi na oko 2 000 lokacija na šest kontinenata.Od 2017. bila je navedena kao 389. na ljestvici Fortune Global 500;  2017. postala je nepodobna za ljestvicu Fortune 500 jer joj je sjedište bilo izvan SAD-a. Tvrtka je nastala spajanjem američke tvrtke Johnson Controls s tvrtkom Tyco International, najavljenim 25. siječnja 2016. Spajanje je dovelo do izbjegavanja oporezivanja poslovanja na inozemnom tržištu i financijskog dobitka za tadašnjeg izvršnog direktora Johnson Controlsa Alexa Molinarolija. Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Johnson_Controls

[3] Procjena ugroženosti određuje primjenu minimalnih mjera zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, a namjenjena je profesionalnim zaštitarskim tvrtkama i imspektorima MUP-a koji nadziru provedbu navedenog Zakona. Preporuka Hrvatskog ceha zaštitara za kvantifikaciju procjene ugroženosti utvrđuje čimbenike koji utječu na ugroženost objekta, mjere oje utječu na smanjenje ugroženosti, metodu kvantifikacije i izračuna stupnja ugroženosti, način dokumentiranja procjene i primjere primjene. Preporuka u obliku naklade objavljena je 2006. godine u Zagrebu.

[4] Vidi. Norma / Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.

[5] (lat.: oprost od djelovanja zakona), vrijeme između objavljivanja zakona ili drugoga pravnoga akta i njegova stupanja na snagu. To vrijeme omogućuje upoznavanje sa sadržajem pravnoga akta i izbjegavanje prigovora njegova nepoznavanja. U Hrvatskoj obično traje 8 dana. (opt.cit.cit.    : vacatio legis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. )